Ovo područje naseljeno je od prapovijesti, a prije dolaska Rimljana naseljavaju ga ilirska plemena Histra i Liburna. Pod rimsku vlast potpada u II. stoljeću pr. Kr., gdje ostaje sve do V. stoljeća i propasti Zapadnog Rimskog Carstva. Početkom VII. stoljeća dolaze Hrvati i trajno se naseljavaju. Istra u VIII. stoljeću potpada pod franačku državu, a Kvarner i otoci dio su hrvatskih kneževina i Hrvatskog Kraljevstva u X. stoljeću.

Posebno je bilo snažno glagoljaštvo koje je snažan element hrvatskog srednjovjekovnog identiteta. Sve do XIX. stoljeća Istra je podijeljena između Venecije i Habsburške Monarhije. Kvarner je bio dio Ugarsko - hrvatskog kraljevstva pa Habsburške Monarhije i dijeli njihovu sudbinu.

Poseban interes prema gradu Rijeci pokazuju Mađari, koji ga vide kao mađarski izlaz na more. Napoleon ukida Mletačku Republiku i Istra u potpunosti prelazi u ruke Habsburgovaca. Iako počinje snažno jačanje nacionalne svijesti ovi krajevi u velikoj mjeri potpadaju pod talijansku vlast završetkom I. svjetskog rata. U istarskom gradu Labinu izbio je prvi antifašistički ustanak u svijetu 1921. godine. Istra i dijelovi Kvarnera oslobođeni su u II. svjetskom ratu i vraćeni među hrvatske zemlje među kojima se nalaze i danas.